Rusija

Ruska Federacija; Российская Федерация; Rossijskaja Federacija
Zastava	Grb
	Himna; ?Государственный гимн Российской Федерации?; Gosudarstvennyy gimn Rossiyskoy Federatsii; (‘Dr?avna himna Ruske Federacije’);
	; Polo?aj Rusije
Glavni grad	Moskva
Slu?beni jezik	ruski (u autonomnim jedinicama ravnopravni su jezici nacionalnosti)
Dr?avni vrh
- Vrsta	savezna polupredsjedni?ka republika pod autoritarnom diktaturom
- Predsjednik	Vladimir Putin
- Predsjednik Vlade	Mihail Mi?ustin
Povr?ina	1. po veli?ini
- ukupno	17 125 187 km2
- % vode	13 %
Stanovni?tvo	9. po veli?ini
- ukupno (2022.)	147.182.123 (s Krimom), 144.699.673. (bez Krima)
- gusto?a	8,4/km2
BDP (PKM)	procjena 2023.
- ukupno	5,056 bilijuna $ (6.)
- po stanovniku	35.310 $ (60.)
Valuta	ruski rubalj (?) (RUB) (100 kopjejki)
Pozivni broj	+7
Vremenska zona	UTC +2 do +12
Internetski nastavak	.ru .рф .su

百度以至于胡因梦说他无法诚实面对自己的人格失调，他对人总是猜忌怀疑，从来没有诚心和人相处。

Rusija (rus. ?ir. Россия, lat. Rossija), slu?beno Ruska Federacija (rus. ?ir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) dr?ava je na istoku Europe i sjeveru Azije. Povr?inom je najve?a dr?ava na svijetu (oko 11,5 % zemaljskog kopna), ali je ve?ina dr?avnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Banglade?a i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu dr?ave.

Za vrijeme sovjetskog re?ima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalisti?ka Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najve?a republika po povr?ini i stanovni?tvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmo?nija republika biv?e velesile. Danas je vode?a ?lanica Zajednice neovisnih dr?ava, OUZS i ?OS.

Rusija danas igra va?nu ulogu na svjetskoj sceni. Nakon zaposjedanja Krima 2014. isklju?ena je iz skupine osam industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmo?nijih zemalja svijeta – G8. Stalna je ?lanica Vije?a sigurnosti Ujedinjenih naroda i ?lanica je grupe BRICS.

Ime Rusija (rus. Rossiя) poti?e od starog naroda Rusa, grupe Varjaga, koji su osnovali Kijevsku Rus' (rus. Kievskaя Rusь). Staro latinsko ime Kijevske Rusije bilo je Rutenija, a danas se to ime uglavnom odnosi na zapadne i ju?ne krajeve Kijevske Rusije koji su bili najbli?i katoli?koj Europi.

Moderni oblik imena dr?ave dolazi od gr?kog imena za Kijevsku Rusiju (gr?. Ρωσσ?α).

Zemljopis

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Rusije

Rusija se obi?no dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i isto?ni azijski dio – Sibir (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova ?ini gorje Ural koje se prostire u smjeru sjever – jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom. Ve?ina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu dr?ave, posebno u ve?im ruskim gradovima.

Europska Rusija

Najve?i dio europskog dijela Rusije zauzima Isto?noeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privol?je uz srednji tok Volge) ?iji vrhovi ne prelaze 200-400 m. Kroz ovu nizinu protje?e Volga (3688 km), gospodarski i kulturalno najva?nija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogori?ne ?ume, mije?ane ?ume, prijelazne ?umsko-stepske zone te stepa pokrivena plodnom crnicom (?ernozemom). Uz obale Kaspijskog jezera zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.

Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajd?anom ?ini gorje Kavkaz s najvi?om to?kom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, Elbrusom (5633 mn/m).

Sibir

Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protje?e najdu?a ruska rijeka Ob' (s Irti?em 5568 km, 5. na svijetu). Izme?u rijeke Jenisej na zapadu Lene na istoku nalazi se Srednjosibirska visoravan s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protje?e Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca isto?nog Sibira.

Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana prevladava planinski reljef s lancima ?iji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m (Beluha u Altajskom lancu – 4506 m, Klju?evska Sopka na Kam?atki – 4750 m). Ovdje se nalazi i najve?e i najdublje rusko jezero – Bajkalsko (31.500 km², dubina 1637 m, najdublje na svijetu).

Klima ve?eg dijela Sibira je vrlo o?tra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na ve?im nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogori?ne ?ume – tajge, sa zonama oskudne vegetacije – tundrama – i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima oceansku klimu.

Granice Rusije

Na zapadu Rusija grani?i s (od sjevera prema jugu):

Ruska enklava Kalinjingrad grani?i i s Litvom i Poljskom.

Na jugu grani?i s (od zapada prema istoku):

Na istoku ima morsku granicu s SAD-om i Japanom.

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Rusije

Podru?ja na kojima su ?ivjeli isto?ni Slaveni prvi su u jedinstvenu dr?avu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilje?eni varja?ki vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru dana?nje Rusije u Kijev, danas glavni grad Ukrajine.

Kijevska Rus', na na?im prostorima poznata i kao Kijevska Rusija, bila je jedna od najve?ih dr?ava tada?nje Europe s gospodarstvom utemeljenim na trgovini me?u Skandinavijom i Bizantom. Odlu?uju?im za kasniju povijest isto?nih Slavena pokazalo se prihva?anje Pravoslavlja kao dr?avne religije 988. u doba velikog kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo sna?nu vezu crkve i dr?ave i izolaciju od katoli?kog, a kasnije i protestantskog ostatka Europe.

Stvaranje carstva

Invazija Mongola u 13. stolje?u dovela je do raspada ve? oslabljene Kijevske Rusije na ve?i broj neovisnih kne?evstava, me?u kojima se u 14. stolje?u po?inje isticati Moskovsko kne?evstvo. Moskva je, oslanjanju?i se na svoje dobre odnose s tatarskim osvaja?ima, zapo?ela ?irenje na okolna podru?ja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kne?evima Ivanom III. (1462. – 1505.) koji je udvostru?io dr?avni teritorij na ra?un susjednih dr?ava i oslobodio Moskvu od Tatara, i Ivanom IV. Groznim (1547. – 1584.), prvim ruskim vladarom koji se okrunio za cara.

Dr?ava je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslije?e koja je trajala sve do 1613. kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je do?ivjela preporod za vladanja Petra I. Velikog (1682. – 1725.). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Europi i odlu?io reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene do?ivjela je dr?avna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani Sankt-Peterburg (1703.) na u??u rijeke Neve u Finski zaljev.

U sljede?a dva stolje?a Rusija je nizom ratova pro?irila svoj teritorij koloniziraju?i, za razliku od zapadnoeuropskih dr?ava, susjedna podru?ja. Na zapadu je zauzela Finsku, balti?ke zemlje, Poljsku, Bjelorusiju i najve?i dio Ukrajine. Na jugu je svoje podru?je pro?irila na Zakavkazje do sjeverne Armenije te na najve?i dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameri?ke Aljaske, koja je 1867. prodana SAD-u. Osobito je ?irenju dr?avnog teritorija pridonijela Katarina II. Velika (1762. – 1796.) vje?tim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.

Devetnaesto stolje?e obilje?eno je i sve ja?im zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima politi?kog nasilja (pobuna dekabrista 1825., atentat na cara Aleksandra II. 1881.) pra?enim valovima dr?avne represije. Nakon revolucije 1905. Rusija je dobila predstavni?ko tijelo, Dumu, ?to je donekle ubla?ilo politi?ke tenzije. Posljednji car bio je Nikola II. koji je svrgnut od strane bolj?evika.

Sovjetska Rusija

Lo?e stanje na boji?tu u prvom svjetskom ratu, prijete?i kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su cara Nikolaja II. na abdikaciju i u velja?i 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele u?vrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. dr?avnim udarom vlast preuzela stranka bolj?evika – komunista predvo?ena Vladimirom Ilji?em Lenjinom (Oktobarska revolucija). Uslijedio je ?etverogodi?nji gra?anski rat u kojem su bolj?evici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalisti?kih Republika (SSSR). Istaknut u ovo doba bio je i Lav Trocki, osniva? Crvene armije.

Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo Josif Staljin (vladao je do 1953.) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina zapo?eo je i velike ?istke u vodstvu komunisti?ke partije, vojske i dr?ave u kojima su mnogi u montiranim procesima osu?eni na smrt ili dugogodi?nju robiju.

U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najve?i doprinos pobjedi saveznika s vi?e od 20 milijuna poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zao?trio se sukob s vode?om zapadnom demokracijom, SAD-om – hladni rat. Rastu?i utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoru?anja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i rastu?e dru?tvene tenzije. Godine 1991. komunisti?ki sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 dr?ava, me?u kojima je najve?a i najzna?ajnija upravo Rusija.

Nakon raspada SSSR-a

Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina ?iji je mandat bio obilje?ena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. Vladimir Putin kojeg ruski gra?ani i inozemni promatra?i smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.

Od 1994. traje gerilski sukob ?e?enskih pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oru?anih snaga Ruske Federacije. Ve?i broj teroristi?kih napada u ?e?eniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremisti?kim frakcijama gerilaca. Najte?i napad zbio se 2004. – tala?ka kriza u Beslanu.

Stanovni?tvo

Popis najve?ih gradova u Rusiji

Podrobniji ?lanak o temi: Stanovni?tvo Rusije

Narodnosni sastav

Etni?ki sastav stanovni?tva (2002.)^[2]
Rusi	79,8 %
Tatari	3,8 %
Ukrajinci	2,0 %
?uva?i	1,1 %
?e?eni	0,9 %
Armenci	0,8 %
Ostali	10,3 %

Podrobniji ?lanci o temama: Rusi, Etni?ke grupe Rusije, i Ukrajinci u Rusiji

Prema popisu stanovni?tva iz 2002. najbrojniji su Rusi (79,8 %), slijede Tatari (3,8 %), Ukrajinci (2,0 %), ?uva?i (1,1 %) i ?e?eni (0,9 %) i Armenci (0,8 %). Jo? 17 etni?kih grupa ima vi?e od 400 tisu?a pripadnika (10,3 %). Ruski jezik je izrazito dominantan, i njime se slu?i 98 % stanovni?tva.

Vjerski sastav

Podrobniji ?lanak o temi: Ruska pravoslavna crkva

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovni?tva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: Ruska pravoslavna crkva kojoj pripada slavensko stanovni?tvo te islamska zajednica kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Ba?kiri i dr.) i ve?ina naroda Sjevernog Kavkaza (?e?eni, Ingu?i i dr.).^[3]

Jezici

Jezici (2002.)^[4]
ruski	142,6 mil.
engleski	7,0 mil.
tatarski	5,3 mil.
njema?ki	2,9 mil.
ukrajinski	1,8 mil.
ba?kirski	1,4 mil.
?e?enski	1,3 mil.
?uva?ki	1,3 mil.

Podrobniji ?lanak o temi: Ruski jezik

U Rusiji se govori mnogo jezika, a najvi?e ruski jezik.

Politi?ki ustroj

Rusija je federativna republika s polupredsjedni?kim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skup?tina. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, Dume, biraju se u izravnim izborima na mandat od ?etiri godine mje?avinom proporcionalnog i ve?inskog sustava.

Izvr?nu vlast dijele predsjednik i vlada na ?elu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokru?nim sustavom na ?etiri godine, a mo?e na polo?aju provesti najvi?e dva mandata. Predsjednik predla?e Dumi sastav vlade kojeg ona potvr?uje natpolovi?nom ve?inom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je mo?e raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u podru?ju imenovanja, ?esto je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik oru?anih snaga.

Federalna struktura

Federalna struktura Rusije je slo?ena i obuhva?a 83 federalnih subjekata s razli?itim razinama autonomije. Najve?u autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. ?e?enija, Tatarstan ili najve?a Saha (Jakutija)). Osim njih, postoji i 4 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Ve?ina ovih autonomnih jedinica osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s tada?njom politikom o nacionalnostima koja je svakoj ve?oj nacionalnosti davala pravo na domicilni teritorij.

Ostatak dr?avnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 46 oblasti, 9 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt-Peterburg).

Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele – 7 saveznih okruga^[5] od kojih svaki obuhva?a vi?e federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. 2010. broj saveznih okruga narastao je na 8.^[6] To su:

Gospodarstvo

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Rusije

Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se pribli?ilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tr?i?ta. Danas ono ima visoku stopu rasta BDP-a (8,1 % godi?nje)^[7] i relativno visoku inflaciju (oko 11,7 %). Ipak, i danas su u Rusiji uo?ljivi ostaci starog, komunisti?kog sustava.

Na dana?nju sliku gospodarstva je utjecala i brza privatizacija nekih unosnijih dr?avnih poduze?a po?etkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tada?njom politi?kom elitom (oligarsi). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odre?i se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom, a dr?ava najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetni?tva.

Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina te rastu?oj doma?oj potro?nji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom povezana proizvodnja strojeva, automobila i zrakoplova pre?ivljavaju zahvaljuju?i visokim carinama koje sprje?avaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama i licen?nu proizvodnju stranih proizvoda (inomarke).

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnote?e u razvoju pojedinih regija. Najvi?e stranih investicija i najbr?i gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosje?nom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

Od 2. travnja 1996. je u Savezu Rusije i Bjelorusije, gospodarskom projektu koji predvi?a i monetarnu uniju, s rubljem kao zajedni?kom valutom.

Rusija je jedna od utemeljiteljica Euroazijske ekonomske zajednice, projekta, kojeg su utemeljiteljice potpisale 10. listopada 2000., a sve ?lanice ratificirale do 31. svibnja 2001. Ovaj je zajednica izrasla iz projekta Zajednice Neovisnih Dr?ava.

?lanicom je Srednjoazijske organizacije za suradnju od 2004.

Euroazijska EZ
(od 2000.)
Srednjoazijska organizacija za suradnju
(od 2004.)

Promet

Podrobniji ?lanak o temi: Promet Rusije

Velike udaljenosti i ?esto surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika jo? uvijek dominantnu ulogu ima ?eljeznica. ?eljezni?ka mre?a ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio ?eljeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2 %, a putnika 40,9 %. U Rusiji se nalazi i najdu?a svjetska ?eljezni?ka pruga, 9.289 km duga Transsibirska ?eljeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu.

Iako je cestovna infrastruktura u prili?no lo?em stanju, bez suvremenih autocesta, cestovni prijevoz je u usponu. Automobil je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima ?to dovodi do velikih gu?vi i jedne od najve?ih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesre?ama u Europi.

Zra?ni prijevoz je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putni?kom prijevozu na relacijama ve?im od 1500 km. Najve?e zrakoplovne tvrtke su Aeroflot (5,8 mil. putnika u 2003.) koji odr?ava i redovitu zra?nu liniju Moskva – Zagreb, a leti s moskovskog aerodroma ?eremetjevo, zatim Sibir (Novosibirsk i moskovsko Domodedovo, 3,4 mil.), Pulkovo (Sankt-Peterburg) i KrasAir (Krasnojarsk).

Kultura

Podrobniji ?lanak o temi: Ruska umjetnost

Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima umjetnosti i znanosti. Rusku akademiju znanosti osnovao je 1724. Petar Veliki. Me?u najpoznatijim znanstvenicima i umjetnicima su:

Knji?evnici

Podrobniji ?lanak o temi: Ruska knji?evnost

Mihail Vasiljevi? Lomonosov (1711. – 1765.)
Ivan Andrejevi? Krilov (1768. – 1844.)
Aleksandar Sergejevi? Pu?kin (1799. – 1837.)
Nikolaj Vasiljevi? Gogolj (1809. – 1852.)
Mihail Jurjevi? Ljermontov (1814. – 1841.)
Ivan Sergejevi? Turgenjev (1818. – 1883.)
Fjodor Dostojevski (1821. – 1881.)
Lav Tolstoj (1828. – 1910.)
Anton Pavlovi? ?ehov (1860. – 1904.)
Maksim Gorki (1868. – 1936.)
Ivan Aleksejevi? Bunin (1870. – 1953.)
Aleksander Aleksandrovi? Blok (1880. – 1921.)
Boris Pasternak (1890. – 1960.)
Vladimir Vladimirovi? Majakovski (1893. – 1930.)
Sergej Aleksandrovi? Jesenjin (1895. – 1925.)
Vladimir Nabokov (1899. – 1977.)
Mihail Aleksandrovi? ?olohov (1905. – 1984.)
Danil Harms (1905. – 1942.)
Aleksandar Sol?enjicin (1918. – 2008.)
Eduard Limonov (1943. – danas)

Skladatelji

Aleksandar Porfirjevi? Borodin (1833. – 1887.)
Cezar Antonovi? Kjui (1835. – 1918.)
Milij Aleksejevi? Balakirev (1837. – 1910.)
Modest Petrovi? Musorgski (1839. – 1881.)
Petar Ilji? ?ajkovski (1840. – 1893.)
Nikolaj Rimski-Korsakov (1844. – 1908.)
Sergej Rahmanjinov (1873. – 1943.)
Igor Stravinski (1882. – 1971.)
Sergej Prokofjev (1891. – 1953.)
Dmitrij ?ostakovi? (1906. – 1975.)

Slikari

Andrej Rubljov (1360. – 1430.)
Vasilj Kandinski (1866. – 1944.)
Kazimir Maljevi? (1878. – 1935.)

Lije?nici

Ivan Pavlov (1849. – 1936.)

Matemati?ari

Nikolaj Ivanovi? Loba?evski (1792. – 1856.)

Biolozi i kemi?ari

Ilja Ilji? Me?nikov (1845. – 1916.)
Dmitrij Ivanovi? Mendeljejev (1834. – 1907.)
Aleksandar Oparin (1894. – 1980.)

Ostali

Jurij Gagarin (1934. – 1968.) – kozmonaut
Vladimir Kosma Zworykin (1889. – 1982.) – izumitelj ameri?kog dr?avljanstva, a ruskog podrijetla
Vaclav Ni?inski (1890. – 1960.) – baletni plesa?
Ana Politkovskaja (1958. – 2006.) – novinarka

Vidi jo?

Izvori

Bilje?ke

↑ Populacija – gradovi. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)
↑ Populacija Rusije. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)
↑ Vjera u Rusiji – Rusko Ministarstvo vanjskih poslova
↑ Jezici u Rusiji. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)
↑ Указ Президента РФ от 13 мая 2000 г. N 849 "О полномочном представителе Президента Российской Федерации в федеральном округе" – Odluka Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849 "O opunomo?enim predstavnicima predsjednika Ruske Federacije u saveznim okruzima", pristupljeno 2. sije?nja 2010.
↑ Указ Президента Российской Федерации от 19 января 2010 г. N 82 "О внесении изменений в перечень федеральных округов, утвержденный Указом Президента Российской Федерации от 13 мая 2000 г. N 849, и в Указ Президента Российской Федерации от 12 мая 2008 г. N 724 "Вопросы системы и структуры федеральных органов исполнительной власти"" – Odluka Predsjednika RF od 19. sije?nja 2010. N 82 "O izmjenama i dopunama saveznih okruga, utvr?enih odlukom Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849, i odlukom Predsjednika RF od 12. svibnja 2008. N 724" Pitanja sustava i strukture savezne izvr?ne vlasti ", pristupljeno 2. sije?nja 2010.
↑ [ng.expert.ru/articles/2008/02/14/putin/ Ruski BDP]

Literatura

Rusija Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 24. studenog 2015.
Russia Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. srpnja 2015. (Wayback Machine), The World Factbook, pristupljeno 24. studenog 2015.

Vanjske poveznice

Portal Europa

Sestrinski projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Rusija
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Rusija
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Rusija

Mre?na mjesta

Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. prosinca 2007. (Wayback Machine) (na hrvatskom)
Gov.ru – Slu?beni Vladin portal (na ruskom)
Kremlin – Slu?beni predsjedni?ka stranica (na engleskom)
Ruski popis Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. rujna 2011. (Wayback Machine) Ozemlje, broj rajona, naselja po subjektima Ruske Federacije
Ustav Ruske Federacije (na ruskom, engleskom, francuskom i njema?kom jeziku)

[1] Populacija – gradovi. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)

[2] Populacija Rusije. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)

[3] Vjera u Rusiji – Rusko Ministarstvo vanjskih poslova

[4] Jezici u Rusiji. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2011. Pristupljeno 10. o?ujka 2008. journal zahtijeva |journal= (pomo?)

[5] Указ Президента РФ от 13 мая 2000 г. N 849 "О полномочном представителе Президента Российской Федерации в федеральном округе" – Odluka Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849 "O opunomo?enim predstavnicima predsjednika Ruske Federacije u saveznim okruzima", pristupljeno 2. sije?nja 2010.

[6] Указ Президента Российской Федерации от 19 января 2010 г. N 82 "О внесении изменений в перечень федеральных округов, утвержденный Указом Президента Российской Федерации от 13 мая 2000 г. N 849, и в Указ Президента Российской Федерации от 12 мая 2008 г. N 724 "Вопросы системы и структуры федеральных органов исполнительной власти"" – Odluka Predsjednika RF od 19. sije?nja 2010. N 82 "O izmjenama i dopunama saveznih okruga, utvr?enih odlukom Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849, i odlukom Predsjednika RF od 12. svibnja 2008. N 724" Pitanja sustava i strukture savezne izvr?ne vlasti ", pristupljeno 2. sije?nja 2010.

[7] [ng.expert.ru/articles/2008/02/14/putin/ Ruski BDP]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

Rd. br.	Grad	Federalni subjekt	Pop.	Rd. br	Grad	Federalni subjekt	Pop.
1.	Moskva	MOS	10 126 424	11.	Ufa	BA	1 042 437
2.	Sankt-Peterburg	SPE	4 661 219	12.	Volgograd	VGG	1 011 417
3.	Novosibirsk	NVS	1 425 508	13.	Perm	PER	1 001 653
4.	Ni?nji Novgorod	NI?	1 311 252	14.	Krasnojarsk	KJA	909 341
5.	Jekaterinburg	SVE	1 293 537	15.	Saratov	SAR	873 055
6.	Samara	SAM	1 157 880	16.	Voronje?	VOR	848 752
7.	Omsk	OMS	1 134 016	17.	Toljati	SAM	702 879
8.	Kazanj	TA	1 105 289	18.	Krasnodar	KDA	646 175
9.	?eljabinsk	?E	1 077 174	19.	Uljanovsk	ULJ	635 947
10.	Rostov na Donu	ROS	1 068 267	20.	I?evsk	UD	632 140
2002. godina^[1]

v r u Rusija
Simboli i identitet	Grb Rusije ? Zastava Rusije ? Himna Ruske Federacije
Zemljopis	Ruski federalni subjekti ? Ruske republike ? Ruski krajevi ? Ruske oblasti ? Gradovi ? Europska Rusija ? Sibir ? Daleki istok Rusije ? Klima ? Rijeke ? Planine ? Kavkaz ? Ural (gorje) ? Volga ? Kaspijsko jezero ? Nacionalni parkovi
Povijest	Skiti ? Sarmati ? Isto?ni Slaveni ? Ruski Kaganat ? Kijevska Rus' ? Novgorodska Republika ? Vladimirsko-Suzdaljska Kne?evina ? Zlatna Horda ? Velika Kne?evina Moskva ? Moskovsko Carstvo ? Rusko Carstvo ? Rusko-turski ratovi ? Napoleonova invazija na Rusiju ? Ruska Republika ? Oktobarska revolucija ? Ruski gra?anski rat ? RSFSR ? SSSR ? Isto?no boji?te (Drugi svjetski rat) ? Isto?ni blok ? Vostok 1 ? Raspad SSSR-a ? ZND ? Savez Rusije i Bjelorusije ? Rusko-ukrajinski rat ? Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Politika i gospodarstvo	Predsjednik ? Dr?avna duma ? Savjet Federacije ? Vlada Ruske Federacije ? Predsjednici Vlade ? Hrvatsko-ruski odnosi ? Hrvati u Rusiji ? Oru?ane snage Rusije ? Gospodarstvo ? Sredi?nja banka Ruske Federacije ? Ruski rubalj ? Promet ? Transsibirska pruga ? Turizam ? Popis sveu?ili?ta u Rusiji ? Moskovsko dr?avno sveu?ili?te Lomonosov ? Ruska svemirska agencija ? Putovnica Rusije
Dru?tvo, kultura i sport	Stanovni?tvo ? Rusi ? Etni?ke grupe ? Ruski jezik ? Kultura ? Umjetnost ? Ruski balet ? Ruska avangarda ? Ruski rock ? Ruska kinematografija ? Knji?evnost ? Obrazovanje ? Religija ? Kr??anstvo ? Ruska pravoslavna Crkva ? Katedrala sv. Vasilija Bla?enog u Moskvi ? Katoli?ka Crkva ? Svjetska ba?tina Rusije ? Ruska kuhinja ? Votka ? Kavijar ? Wikipedija na ruskom jeziku ? Poba?aj u Rusiji ? Sport ? Rusija na OI ? ZOI 2014. ? Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. ? Ruska nogometna reprezentacija ? Ruska reprezentacija u hokeju na ledu

v r u Dr?ave u Europi
Samostalne dr?ave	Albanija ? Andora ? Armenija³⁾ ? Austrija ? Azerbajd?an¹⁾ ? Belgija ? Bjelorusija ? Bosna i Hercegovina ? Bugarska ? Cipar³⁾ ? Crna Gora ? ?e?ka ? Danska⁴⁾ ? Estonija ? Finska ? Francuska⁴⁾ ? Gr?ka ? Gruzija¹⁾ ? Hrvatska ? Irska ? Island ? Italija ? Kazahstan¹⁾ ? Kosovo ²⁾ ? Latvija ? Lihten?tajn ? Litva ? Luksemburg ? Ma?arska ? Malta ? Moldavija ? Monako ? Nizozemska⁴⁾ ? Norve?ka⁴⁾ ? Njema?ka ? Poljska ? Portugal⁴⁾ ? Rumunjska ? Rusija¹⁾ ? San Marino ? Slova?ka ? Sjeverna Makedonija ? Slovenija ? Srbija ? ?panjolska⁴⁾ ? ?vedska ? ?vicarska ? Turska¹⁾ ? Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ ? Ukrajina ? Vatikan
Zavisni teritoriji	Akrotiri i Dhekelia ? ?landski otoci ? Gibraltar ? Guernsey ? Otok Man ? Farski otoci ? Jersey ? Jan Mayen ? Svalbard
Nepriznate dr?ave	Abhazija⁵⁾ (Gruzija) ? Gorski Karabah³⁾ (Azerbajd?an) ? Ju?na Osetija⁵⁾ (Gruzija) ? Pridnjestrovlje (Moldavija) ? Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾
¹⁾ Zna?ajan dio teritorija se nalazi u Aziji ²⁾ Nije ?lan UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 dr?ava ?lanica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU. ³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima dru?tvene i politi?ke veze s Europom ⁴⁾ Posjeduje zavisne ili sli?ne teritorije izvan Europe ⁵⁾ Priznata od strane vi?e ?lanica UN-a, uklju?uju?i Rusku Federaciju

v r u Dr?ave u Aziji
Samostalne dr?ave	Afganistan ? Armenija ? Azerbajd?an ? Bahrein ? Banglade? ? Brunej ? Butan ? Cipar ? Egipat ? Filipini ? Gruzija¹⁾ ? Indija ? Indonezija²⁾ ? Irak ? Iran ? Isto?ni Timor ? Izrael ? Japan ? Jemen ? Jordan ? Ju?na Koreja ? Kambod?a ? Katar ? Kazahstan¹⁾ ? Narodna Republika Kina ? Republika Kina ? Kirgistan ? Kuvajt ? Laos ? Libanon ? Maldivi ? Malezija ? Mjanmar ? Mongolija ? Nepal ? Oman ? Pakistan ? Rusija¹⁾ ? Saudijska Arabija ? Singapur ? Sirija ? Sjeverna Koreja ? ?ri Lanka ? Tad?ikistan ? Tajland ? Turkmenistan ? Turska¹⁾ ? Ujedinjeni Arapski Emirati ? Uzbekistan ? Vijetnam
Ostali teritoriji	Hong Kong (PUR NR Kine) ? Makao (PUR NR Kine)
Nepriznate dr?ave	Abhazija ? Gorski Karabah ? Ju?na Osetija ? Dr?ava Palestina (pojas Gaze i Zapadna obala) ? Turska Republika Sjeverni Cipar
¹⁾ Djelomi?no u Europi. ? ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

v r u G8
?lanice	Francuska ? Italija ? Njema?ka ? SAD ? Ujedinjeno Kraljevstvo ? Japan ? Kanada ? Rusija
Promatra?ka uloga	EU
G8+5	Brazil ? NR Kina ? Indija ? Meksiko ? JAR
Vidi jo?	G7

撸什么意思hcv8jop6ns6r.cn	小猫踩奶是什么意思hcv9jop0ns3r.cn	绿幽灵五行属什么shenchushe.com	手机为什么突然关机hcv9jop1ns1r.cn	双瞳电影到底讲了什么hcv9jop2ns5r.cn
甲状腺球蛋白低说明什么hcv8jop8ns0r.cn	人鱼小姐大结局是什么hcv8jop1ns4r.cn	痛风有什么不能吃huizhijixie.com	0a是什么意思hcv8jop4ns3r.cn	真菌感染什么症状helloaicloud.com
异口同声什么意思hcv8jop1ns9r.cn	痔疮用什么药好hcv9jop3ns7r.cn	皱纹是什么意思hcv8jop1ns3r.cn	七月份适合种什么蔬菜hcv8jop1ns2r.cn	经常犯困想睡觉是什么原因hcv9jop4ns8r.cn
腐女什么意思hcv9jop5ns0r.cn	胃不舒服吃什么水果好hcv7jop9ns4r.cn	2008年出生的属什么hcv9jop8ns3r.cn	什么是姑息治疗hcv7jop7ns3r.cn	拔牙挂什么科室hcv8jop4ns9r.cn