四川德阳市2016年一级建造师考试合格人员名单公
| Henan 河南 Hénán | |
|---|---|
.svg) Polo?aj Henana u Kini | |
 Kineske pokrajine
| |
| Vrsta uprave | Pokrajina |
| Sjedi?te | Zhengzhou |
| ? najve?i grad | Zhengzhou |
| ? Partijski sekretar | Guo Gengmao |
| ? Guverner | Xie Fuzhan |
| Povr?ina | 167.000 km2 (na 17. mjestu) |
| Stanovni?tvo | |
| ? ukupno (2011.) | 94.023.567 (na 3. mjestu) |
| ? gusto?a | 591 st./km2 (na 6. mjestu) |
| Slu?beni jezici i dijalekti | mandarinski kineski i henanski |
| HDI (2008.) | 0,787 (15.) |
| Etni?ke grupe | Han Kinezi (98,8%) Huej (1%) |
| Prefekture | 17 |
| ?upanije | 159 |
| Gradovi | 2.455 |
| ISO 3166-2 | CN-41 |
| Web stranica | www.henan.gov.cn/ |
 Politi?ka podjela Henana | |
Henan (kineski 河南, pinyin Hénán), je kineska pokrajina u sredi?njem dijelu Kine. Henan se tradicionalno smatra kolijevkom kineske civilizacije.
S oko 100 milijuna stanovnika, Henan je najnapu?enija kineska pokrajina po mjestu boravka (Guangdong ima najve?i broj stanovnika ako se ura?una veliki broj imigranata). Grani?i s pokrajinama Hebei na sjeveru, Shandong na sjeveroistoku, Anhui na jugoistoku, Hubei na jugu, Shaanxi na zapadu i Shanxi na sjeverozapadu.
Kratica s jednim kineskim znakom je 豫 (yù). Naziv Henan zna?i ?ju?no od ?ute rijeke”,[1] iako je jedna ?etvrtina pokrajine, Huang He, sjeverno od rijeke.
Henan se ?esto naziva Zhongyuan (中原 zhōngyuán) ili Zhongzhou (中州 zhōngzhōu), doslovno ?sredi?nje ravnice” ili ?srednja zemlja”; ovaj naziv se tako?er u ?irem smislu primjenjuje na cijelu sjevernokinesku ravnicu.
Pokrajina Henan se nalazi s obje strane ?ute rijeke koja te?e kroz pokrajinu u du?ini od 700 km, iako je najve?i dio ju?no od pokrajine. Henan je jasno razgrani?en s ostalim kineskim pokrajinama planinama i rijekama kao prirodnim barijerama prema zapadu, sjeverozapadu i jugu, dok se na istoku otvara u Veliku nizinu koja nudi vrlo dobre uvjete za poljoprivredu.
Henan ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama i relativno suhim i vru?im, te vla?nim ljetima. Temperature i oborine rastu od sjevera prema jugu. Henanu uvelike prijete prirodne katastrofe u kojima je u posljednjih 2000 godina zabilje?eno gotovo 1000 su?a i katastrofalnih poplava. S jedne strane, upravo je relativno nisko korito ?ute rijeke imalo povoljan u?inak na poljoprivredu te pokrajine, a s druge strane, te?ke ki?e ljeti vrlo brzo mogu dovesti do velikih poplava. Nasipi i kanali koji su izgra?eni od 1950-ih, doveli su do pobolj?anja za?tite, a time i uvjeta za poljoprivredu.
?uta rijeka, koja te?e kroz sjeverni Henan, se zove i ?Maj?inskom rijekom”, jer su Han Kinezi (92% ukupnog kineskog stanovni?tva) i njihova civilizacija ro?eni oko rijeke. Upravo se Henan smatra za tu kolijevku kineske civilizacije, zbog povoljne klime i obilja plodne zemlje. Zbog toga se podru?je Henana smatra za izvori?te kineske kulture i nacije, a njegovi stanovnici se smatraju potomcima ?utog cara.
Ovdje su prona?eni najstariji dokazi poljoprivrede u Kini tijekom neoliti?kih kultura Yangshao (5000. pr. Kr.-3000. pr. Kr.) i Longshan (3000. pr. Kr.-2000. pr. Kr.), ali i kulture Erlitou koja se poistovje?uje s polumitskom kineskom dinastijom Xia (2070. pr. Kr.-1600. pr. Kr.). Nju je osvojila dinastija Shang (16. – 11. stolje?e pr. Kr.) koja je tako?er sjedi?te imala na krajnjem istoku Henana. Njezina posljednja prijestolnica u gradu Yinu (dana?nji Anyang) je mjesto gdje je nastalo i kinesko pismo.
Tijekom kineske povijesti, devet dinastija je imalo ovdje svoje sjedi?te, u gradovima kao ?to su Dengfeng, Anyang, Luoyang, Xuchang i Kaifeng. Zbog toga je Henan bio dom ne samo mnogih povijesnih, nego i knji?evnih osoba (Lao Tzu, Chuang Tzu, Han Fei, Lu Buwei, Shang Yang, Li Si, Yue Fei, Du Fu, Bai Juyi i dr.). D?urd?i i Mongoli su svojim invazijama okon?ali dominaciju Henana u Kini, a sredi?te vlasti se premjestilo u sjevernu Kinu.
Godine 1954., sjedi?te pokrajine je premje?teno iz starog kulturnog centra u Kaifengu u industrijski grad Zhengzhou.
Prema kineskom znanstveniku Yang Jishengu, za vrijeme velike gladi izme?u 1958. i 1961. god., broj neprirodnih smrti je bio 1.692.800 ljudi, a deficit ro?enja iznosio je 2.357.800 ljudi, a prepoznate su i slu?ajevi kanibalizma.[2] ?to vi?e, u kasnim 1990-im javile su se hipoteze o broju od 5.000.000 ?rtava.
God. 1975., 62 brane na ?utoj rijeci su popustile zbog tajfuna Nina i voda je potpuno poplavila prefekturu Zhumadian ubiv?i oko 26.000 ljudi,[3] dok je veliki broj ljudi preminuo od epidemija i gladi koje su uslijedile (od 85.600 do 171.000 ljudi).
Dengfeng (kineski: 登封, pinyin: Dēngfēng) je grad u podno?ju 1500 m visoke planine Song, koja je jedna od najsvetijih planina u Kini. Nekad je bio je poznat kao Yangcheng (陽城) i bio je stara kineska prijestolnica drevne dinastije Xia (oko 2070. – 1600. pr. Kr.). Dengfeng je jedno od cijenjenih duhovnih sredi?ta Kine, i u njemu se nalaze brojni vrijedni kulturni i povijesni spomenici, kao ?to su: taoisti?ki hram Zhongyue (523.), budisti?ki ?aolinski hram (odakle potje?e Zen), te konfucijska akademija Songyang. Zbog toga su ga kineski pjesnici prozvali "sredi?tem neba i zemlje", jer je astronomska ideja sredi?ta zemlje bila jako va?na za ideju carske mo?i.
U blizini Luoyanga nalaze se slavne Longmen ?pilje, koje su UNESCO-ova svjetska ba?tina od 2000. god.
Kulturno, Henan je najpoznatiji po kineskoj operi, koja se ovdje oblikovala.
Henan je podijeljen na 17 gradskih prefektura i jedan gradski okrug pod izravnom upravom pokrajine, tj. pod-pokrajinski grad:
| Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedi?te | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovni?tvo (2010.) |
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| — Gradske prefekture — | |||||
| 1. | Zhengzhou | Zhongyuan (distrikt) | 郑州市 Zhèngzhōu Shì |
8.626.505 | |
| 2. | Anyang | Beiguan (distrikt) | 安阳市 ānyáng Shì |
5.172.834 | |
| 3. | Hebi | Qibin (distrikt) | 鹤壁市 Hèbì Shì |
1.569.100 | |
| 4. | Jiaozuo | Jiefang (distrikt) | 焦作市 Jiāozuò Shì |
3.539.860 | |
| 5. | Kaifeng | Gulou (distrikt) | 开封市 Kāifēng Shì |
4.676.159 | |
| 6. | Luohe | Yancheng (distrikt) | 漯河市 Luòhé Shì |
2.544.103 | |
| 7. | Luoyang | Xigong (distrikt) | 洛阳市 Luòyáng Shì |
6.549.486 | |
| 8. | Nanyang | Wolong (distrikt) | 南阳市 Nányáng Shì |
10.263.006 | |
| 9. | Pingdingshan | Xinhua (distrikt) | 平顶山市 Píngdǐngshān Shì |
4.904.367 | |
| 10. | Puyang | Hualong (distrikt) | 濮阳市 Púyáng Shì |
3.598.494 | |
| 11. | Sanmenxia | Hubin (distrikt) | 三门峡市 Sānménxiá Shì |
2.233.872 | |
| 12. | Shangqiu | Liangyuan (distrikt) | 商丘市 Shāngqiū Shì |
7.362.472 | |
| 13. | Xinxiang | Weibin (distrikt) | 新乡市 Xīnxiāng Shì |
5.707.801 | |
| 14. | Xinyang | Shihe (distrikt) | 信阳市 Xìnyáng Shì |
6.108.683 | |
| 15. | Xuchang | Weidu (distrikt) | 许昌市 Xǔchāng Shì |
4.307.199 | |
| 16. | Zhoukou | Chuanhui (distrikt) | 周口市 Zhōukǒu Shì |
8.953.172 | |
| 17. | Zhumadian | Yicheng (distrikt) | 驻马店市 Zhùmǎdiàn Shì |
7.230.744 | |
| — Pod-prefketurni grad — | |||||
| 18. | Jiyuan | Jiyuan | 济源市 Jǐyuán Shì |
675.710 | |
Ove prefekture Henana su podijeljene na 159 okru?nih jedinica, od kojih je 50 distrikta, 21 okru?ni grad (uklju?uju?i Jiyuan) i 88 okruga. Oni se nadalje dijele na 2.440 op?ina, i to 866 gradova, 1.234 naselja, 12 etni?kih naselja i 328 poddistrikta.
- ↑ People's Daily Online Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
- ↑ Yang Jisheng, Stèles. La Grande famine en Chine, 1958-1961, str. 193.- (fr.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
- ↑ Yi Si, The World's Most Catastrophic Dam Failures: The August 1975 Collapse of the Banqiao and Shimantan Dams, u Dai Qing et al, The River Dragon Has Come!: The Three Gorges Dam and the Fate of China’s Yangtze River and Its People, str. 25.-38.
| Provincije |  | |
|---|---|---|
| Autonomne regije | ||
| Gradovi u rangu provincije: | ||
| Specijalne administrativne regije: | ||
| Kineska provincija izvan suvereniteta NR Kine: | ||